Kineski predsjednik Xi Jinping počeo je svoju europsku turneju u Francuskoj gdje se sastaje s kolegom mu Emmanuelom Macronom, ali gdje se sastanku pridružila i Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije. Za javnost je troje državnika dalo protokolarne izjave koje su se ticale potrebe mira u Ukrajini, trgovinske suradnje gdje ona na dnevnoj razini vrijedi 2,3 milijarde eura, ali je potrebno i postaviti jasna pravila jednakopravne tržišne utakmice.
S Macronom će, očekuje se, razgovarati o sličnim temama zbog kojih je njemački kancelar Olaf Scholz prošlog tjedna putovao u Peking, a to su trgovinski nesporazumi te Ukrajina. Macron će nastojati Ukrajinu gurati što više u prvi plan jer se to uklapa u njegovu vanjskopolitičku agendu, odnosno ambiciju da Francuska postane lider Europe. Za to ima dobre šanse obzirom na nestabilnu vlast u Njemačkoj i tamošnje prilike pa je svaki poen ostvaren sa Xi Jinpingom dobitak i u tom smislu. Kao sekundarne teme spominju se klimatske promjene i Bliski istok.
Ukrajina kao tema nameće se sama po sebi, ali i Scholz i sada Macron također znaju da u ovom trenutku niti jedna svjetska zemlja odnosno bilo koji lider aktivan u svjetskoj politici nema takav utjecaj na Vladimira Putina kao što to ima Xi Jinping. Očekuje se da on značajno pridonese rješenju konflikta koji je uzdrmao ne samo Europu već u dobroj mjeri i svijet, pogotovo u trenutku kada su krajem prošlog tjedna i ukrajinski političari omekšali svoje stajalište po pitanju pregovora s Rusijom pa im sada ta mogućnost više nije apsolutno neprihvatljiva. Samo, druga strana, Rusija, i dalje se nalazi uvrijeđenom što se najavljeni skorašnji razgovori o miru u Ukrajini planiraju odvijati bez sudjelovanja predstavnika Kremlja.
Tako je uloga Xi Jinpinga još i važnija. Slično kao i američki ministar vanjskih poslova Anthony Blinken u recentnom posjetu Pekingu, i Macron će pokušati utjecati da Kina smanji svoje trgovanje ključnim strojevima i alatima dvostruke namjene, onima koji se mogu koristiti i u civilne i u vojne svrhe, koje Rusija, dakle, može koristiti u svojoj vojnoj industriji. Neki smatraju da je to doista kršenje sankcija i pomaganje ruskog ratnog napora.
POVEZANI ČLANCI:
Samo, Macron je apelirao i lani na Kinu da utječe na Vladimira Putina, odnosno da ga 'dozove pameti', no nikakvog primjetnog učinka oko toga nije se dalo prepoznati. Jasno je i zašto, Macronovi su zahtjevi visoki. Mora uvjeriti Xija da je i u njegovom interesu da pomogne pritisnuti Rusiju i zaustaviti rat a s druge strane mora ga uvjeriti da prestane snabdijevati Rusiju. I jedno i drugo znači udaljavanje Xija od njegovog prijatelja Putina. U tu svrhu Macron namjerava koristiti i Olimpijske igre obzirom da je prije tri tjedna najavivši dolazak Xija u Pariz da će ga zamoliti za pomoć u stvaranju mirovnog ozračja oko Olimpijskih igara koje će se u Francuskoj održati uskoro.
- Trebao bi to bili diplomatski trenutak mira, rekao je otvorivši mogućnost da ruski sportaši sudjeluju ali ne pod svojom zastavom. Sam Xi je posjet Francuskoj najavi u uvodniku lista Le Figaro.
- Nadamo se da će se mir i stabilnost brzo vratiti u Europu, te namjeravamo raditi s Francuskom i cijelom međunarodnom zajednicom na pronalaženju dobrih puteva za rješavanje krize, napisao je kineski lider. Ali, francuski predsjednik ima i ekonomskih tema, isto kao što ih je imao i Scholz. Njemački se kancelar žalio na (pre)jake subvencije kineske vlade domaćim proizvođačima prije svega električnih automobila, ali i drugih proizvoda koji time čine sve ostale nekonkurentnima. Isti problem Macron ima s cognacom, brandyjem ali i kozmetikom. I to će sasvim sigurno biti komplementarno Scholzovim traženjima jer je njemački kancelar odmah nakon povratka iz Kine doletio u Pariz na privatnu zatvorenu večeru s Macronom. U nedavnom govoru prije deset dana na Sveučilištu Sorbonne, Macron je, govoreći o trgovinskoj praksi Kine i SAD-a, rekao da su "dvije svjetske sile odlučile ne poštivati pravila globalne trgovine" jačanjem zaštite i subvencijama, dok europska industrija ostaje otvorena i zaglavljena u pretjeranoj regulaciji.
- Učinimo isto, imamo konkurenciju. Moramo kupovati brže, moramo proizvoditi više i moramo kupovati više onoga što je proizvedeno u Europi. To je ključno, rekao je Macron. Stvar je u tome što Kina snažnim subvencioniranje svojih proizvođača preplavljuje tržište jeftinim proizvodima kojih ima u obilnim količinama s čime se europski i američki proizvođači više ne mogu nositi. Tesla je najveći primjer takve situacije gdje je kompanija od tržišnog lidera dospjela do statusa bolesnika uslijed jeftinijih kineskih vozila na struju gdje je Kina lider u proizvodnji najvažnijeg njihovog dijela, a to su baterije. Francuska je na kineske 'jeftinole' koji su počeli preplavljivati njezino tržište odgovorila ne carinama već nastavkom subvencioniranja za kupce ali gdje su kineski automobili izuzeti pa je onda od prosinca kada je uvedena ta mjera udio je tri najprodavanija modela dosta drastično pao, sa 32 na 4.
Vrlo interesantno, ta tri najprodavanija strujaša bili su SAIC-ov MG4, ali onda Dacia Spring i Tesla Model 3 koji se proizvode u Kini. Imali su zajedno 22 posto tržišta. Jedino što malo tko vjeruje da će i ta mjera imati dugoročnog učinka jer – mogu Kinezi i jeftinije. Kina je odgovorila na europske istrage subvencija vlastitom istragom u uvoz alkoholnih pića u Kinu što ponajviše pogađa upravo Francusku. Jer, samo je lani do studenoga uvezeno cognaca u vrijednosti od 1,57 milijardi dolara, praktično sve iz Francuske. Brandy i cognac 2022. činili su najveći udio u 37,5 milijuna litara u Kinu uvezenih alkoholnih pića. Samo poznati Remy Cointreau koji proizvodi Remy Martin 30 posto svoje prodaje ostvaruje u Kini.
Pernod Ricard koji proizvodi Martell ostvaruje 10 posto, Campari koji proizvodi Courvoisier devet posto. Jedna kompenzacija mogla bi se dogoditi u vidu narudžbe 50 Airbusa što je spomenuto kao mogućnost uoči Xijeva posjeta. U apsolutnim brojkama za samo te tri kompanije radi se o oko 800 milijuna eura. Interesantno je što je Macron danas planirao Xija odvesti na Pireneje, u dio gdje se igrao kao dječak a gdje je namjerio imati s kineskim predsjednikom razgovor bez prisustva javnosti. Nakon toga, Xi putuje u Srbiju i to baš na datum kada je navodnom pogreškom u bombardiranju Beograda 1999. pogođena kineska ambasada. Tako će Xi sasvim sigurno, kao i kada je Srbiju posjetio 2016. godine najprije obići to mjesto.
I na kraju je Mađarska, a sve u cilju poboljšanja odnosa narušenih već i samom trenutnom svjetskom geopolitičkom dinamikom. U te dvije zemlje Kina je već uložila 15 milijardi eura, u Mađarskoj se pokreće upravo proizvodnja baterija a u Srbiji se vadi bakar, a sigurno Kinezima nisu nezanimljive ni tamošnje rezerve litija. Neki su, pak, zluradi u svojem gledanju Xijeva posjeta tim zemljama navodeći kako se radi o jedina dva lidera u Europi koji Xija dočekuju raširenih ruku dijeleći s njim i način na koji vladaju, a koji je autokratski.
Ma kakva Ukrajina. Tema razgovora će biti gospodarstvo. Kina je veliko tržište i Macron želi gurnuti još više francuskih proizvoda u Kinu.